Monthly Archives: March 2015

solila

Posmatranje ptica na tivatskim Solilima

josU specijalnom rezervatu za posmatranje ptica Tivatska Solila otvorena je ornitološka staza koja sadrži dvije osmatračnice za ptice.
Neposredna blizina mora i prilično sačuvana geomorfologija ove lagune čine da ona bude od posebnog interesa za boravak ptica. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i muljevitim dnom bogatim bentosom privlači vodene ptice na ishrani, zimovanju, jesenjoj i proljećnoj seobi. Na Solilima je dosad zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuju dok 6 vrsta vjerovatno gnijezde. Sa ostalim grupama ptica, pjevačicama, grabljivicama i dr., na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište.
Obzirom da je u Evropi do sada registrovano 526 ptičjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni čini više od 20% ukupnog broja vrsta evropske ornitofane, što nije zanemarljivo.
Posebno se ističe značaj najmanje 11 vrsta iz Aneksa I Ptičje direktive EU, te nekoliko globalno ugroženih ptičjih vrsta kakav je na primjer fendak, Phalacrocorax pygmeus.
Specijalni florističko faunistički rezervat.  Zbog značaja za opstanak flore koja se rijetko gdje danas može nači na 800 km dugoj istočnoj obali Jadrana, kao i zbog činjenice da je stanište brojnim ugroženim vrstama vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila su 2007. godine zaštićena kao specijalni florističko faunistički rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali poslije 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.
Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori – IBA.

Pomozite pticama
Vještacka gnijezda (kućice za gniježdenje) prije svega naseljavaju ptice koje gnijezde u dupljama, u drveću ili u pukotinama stijena. Najbolji način zaštite tih ptica je sačuvati što više prirodnih duplji, ako to nije moguće pristupamo izradi vještackih. Na taj način privući ćemo mnogo ptica u svoje voćnjake i okućnice i moći ćemo lako posmatrati njihove svakodnevne aktivnosti.
Zima je vrijeme selekcije, kada opstanu samo najotporniji. Sve ptice koje zimuju u našim krajevima prilagodene su mrazu i zimi. Mišljenja o tome da li zimi ptice treba hraniti, ili ne, su podeljena. U sačuvanom, prirodnom okruženju, gdje ptice same lako dođu do hrane, dodatno hranjenje, sa biološkog i zaštitarskog aspekta nije potrebno. U okruženju gdje su prirodni izvori hrane uništeni (na primjer u vještacki uredenim prostorima, u naseljenim mjestima), dohranjivanje ptica nije na odmet. Hranilice koristimo samo za vrijeme trajanja sniježnog pokrivača. Sjemenke moraju ostati suve, prostor sa zrnevljem mora biti čist. Ne treba dodavati vodu, hljeb i soljenu hranu. Najpogodnija hrana su sjemenke suncokreta, ovsa, kukuruza, te ostalih žitarica.
Tokom sušnih perioda godine za ptice je poželjnije da im se obezbijedi pojilica nego bilo kakav izvor hrane. Stoga, neophodno je da u sudovima koji su za to namijenjeni ili bilo kojim drugim plitkim činijama obezbijedite vodu. Treba voditi računa da posude ne budu duboke.