2

Živjeti najbolji život – galerija Atelje DADO

U stalnoj potrazi za prostorima koji joj pripadaju, postaje opsjednuta osjecanjem nepripadanja. Praznina postaje topla i jedino prihvatljiva. Ubijeðena da koraca kroz svijest nepokolebljivo, namece sebi svojstva koja nijesu dio nje. U kuci, u kojoj je dominirala hladnoca i buð, u sred beskrajno tihe noci, naglo otvara vrata. Prizor koji je ugledala postaje njena jedina prica.
1
Bjelina ju je dugo opterecivala: hodati kroz zamišljeni snijeg i nemati osjecaj da je nepostojan, posmatrajuci ga kao crne kristale i izvor toplote. Svijetlucanje lakog materijala vezuje njenu istinu za strah. Ipak, tu se osjeca kao u skloništu. Pocinje da brine samo o plavoj boji.
5
Roðena je u gradu iz kojeg nikad nije otišla i sjeca se svake kuce u kojoj je boravila. Okolnosti i okruženje su uvijek bili na njenoj strani, a dugo je vjerovala da njen glas može ubiti. Ipak, osjeca grižu savjesti i krivicu. Živi u bliskoj cetvoroclanoj porodici i vaspitana je da kontrolisano sanja.
3
Izložba istražuje socijalne i prostorne dimenzije, koje dekonstruišu i ispituju odnose izmeðu identiteta, prostornosti i ideja koje ih predstavaljaju. Prostorni rad site-specific karaktera cini monumentalne figuralne predstave na zidovima unutar izlagackog prostora. Predimenzionirane figure preovladavaju unutrašnjim prostorom, gradeci vizuelnu i tekstualnu kompoziciju kreirajuci moguce/izmišljene okolnosti i vizuelne predstave kroz vlastitu problematiku. Pokušavam da stvorim vizuelnu predstavu sa dozom imaginarnog viðenja u realno predstavljeni prostor.
4
Kada se zapocne proces ,,grebanja” vidljiviji su i slojevi u prostoru u kojem bivstvujemo- odvojeni, obicni ljudi, sa svojim licnim pricama i situacijama, koji stvaraju cijelu sliku društva. Namjera je izmjestiti sjecanja unutar samog prostora i podstaknuti refleksiju subjektivnog razmišljanja, primjenljivih u društvenim kontekstima. Veza izmeðu prostora i sjecanja, promjenljivih pozicija i oklonosti nude mogucnost prikazivanja drugacijih perspektiva, preklapanje opštih i zamišljenih tumacenja i cinjenica.
U svojoj umjetnickoj praksi bavim se temama koje se krecu na relaciji identitet, rod, tijelo, prostor i vrijeme. Pojedinacne izložbe su grupisane oko specificnih tema i koncepata koristeci razlicite medije, materijale i jezike. Predmet mog istraživanja jesu licna i univerzalna pitanja: covjek i njegova pojavnost, tijelo i tjelesno, prolaznost i pripadnost, fenomen vlastitog doživljaja i viðenja svijeta i svijeta u sebi. Prostor koristim kao medij kroz koji izražavam licnu poetiku zasnovanu na obicnim upotrebnim predmetima i zamišljenim situacijama kroz koncept pripadanja i prolaznosti.
9
Site specific radovi se fokusiraju na vizuelno mapiranje i determinisanje prostora koji su na neki nacin povezani sa ženom i njenom prisutnošcu, kao i o mogucnostima premještanja i preklapanja sjecanja u jednom istom prostoru.
Kuca njenih predaka. Sjeca je se: malih prozora, mirisa caði, tavana, gumene lutke, tapiserije na zidu i prljavog poda. Roðena je u mjestu u koje, kad je jednom otišla više se nikad nije vratila. Ubijeðena je da je pronašla sopstveni prostor i odatle nikad nece otici. U sred beskrajno tihe noci zapaža besmislenost onoga što je išcekivala. Živi u cetvoroclanoj porodici i vaspitava ih da sanjaju glasno.
Naše price definišu mjesta koja dijelimo. A rijeci mogu da mijenjanju sliku koju vidimo.
6
Izložba ce trajati do 29. 12. 2018.
Radno vrijeme: utorak – subota od 10 do 17 h
Adresa: Dvorski Trg 1, Cetinje, Crna Gora
Milijana Istijanovic roðena je 1982. godine u Somboru. Diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Crna Gora, na vajarskom odsjeku u klasi prof. Pavla Pejovica. Priredila je sedam samostalnih izložbi. Njen rad je prikazivan na meðunarodnim festivalima i projektima. Dobitnica  je godišnje nagrade za vajarstvo Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje, kao i prve nagrade na Hercegnovskom zimskom likovnom salonu. Ucesnica je nekoliko rezidencijalnih boravaka.
1

Jedrenje Bokokotorskim zalivom

 

3Ako planirate jedrenje crnogorskim primorjem, sto predstavlja jedan od najljepsih nacina da upoznate obalu, a pri tom zelite da budete sigurni da to radite udobno i sa stilom obratite se nama. Kada jedrite sa Comfort 30 I Maplin Bird, tako ce i biti. Vas izlet se moze sastojati od dva jedrenjaka, ukoliko je veca grupa u pitanju, ili pojedinacno Maplin Bird moze ugostiti do 12 ljudi (ukljucujuci clana posade) a Comfort 30 do 6 osoba sa skiperom. Kabine su udobne u slucaju da ste zainteresovani za bareboat, a postoji mogucnost i cateringa.
2Brodovi su usidreni u isto vrijeme, mjesta na palubi ima za svakog, kao sto svjedoce fotografije sa jednog od izleta koji smo organizovali za grupu od 14 studenata iz Svajcarske u septembru ove godine i koji su se nezaboravno proveli obilazeci Tivat, Perast i Herceg-Novi.
6
Jedrenjaci nude svojim gostima savrsen balans opustanja i istrazivanja. Postoji nekoliko dodatnih aktivnosti koje su u ponudi, kao sto su ronjenje i plivanje u skrivenim uvalama i spiljama. U zavisnosti od vase rute, mozete otploviti na neku od skrivenih plaza ili u periodu septembra i oktobra kada su vremenske prilike nepovoljnije prepustiti se masti iskusnih jedrilicara.
9
4Ako krstarite sa Comfort 30 I Maplin Bird, bicete na eko-odmoru. Posada uvijek koristi jedra kada to vjetar omogucava. Idealan spoj ekologije, elegancije i znatno povoljnijih cjena u odnosu na ostale evropske zemlje koje u ponudi imaju izlete jedrenjem.
7

Kontaktirajte nas na mila@montenegro.com.

hsf

Medju “Top-3“ festivala stripa u regionu

striphnDanas stripovi predstavljaju veliki dio pop kulture, i strip manifestacije se organizuju sirom svijeta u razlicitim kapacitetima. Ako uzivate u filmovima, tv serijama i stripovima, posjeta strip festivalu mora biti na vasoj ovogodisnjoj listi, jer je zabava kao i svake godine, zagarantovana.
fest
Na svjetskoj sceni strip festivala nasao se i Herceg Novi – Crna Gora, koji ima svoj godisnji festival stripa i cija desavanja pratimo svakog septembra. Tako vec dvanaest godina, od 2006. godine, HSF slavi hercegnovske, domace i inostrane crtace stripova. Centar festivala je sami centar Herceg Novog, a karakterisu ga radionice, izlozbe, berza stripa, koncerti i zurke.
hnfest
Vec vise od decenije, najveca svjetska imena iz svih oblasti „devete umjetnosti“ su gosti i ucesnici HSF. Samo neka od imena, koja su doprinjela kvalitetu festivala i uzdigli ga na medjunarodni nivo su:
14196194_10153738786561135_1723972485388618887_o-1140x855
* Igor Kordej, Hrvatska – Po mnogima najbolji strip autor ovih prostora svih vremena, koji radi za francsuke i americke izdavace, a nosilac je ordena Viteza Kulture u Francuskoj.
* William Simpson – Genijalni strip crtac i storiborder najpopularnije planetarne TV serije „Igra Prestola“. Pored toga u svojoj bogatoj karijeri crtao je Betmena, Sudiju Dreda, Transformerse, Indijanu Džonsa, Osmog Putnika, itd.
* Rufus Daylo, Velika Britanija – Svjetski poznati autor iz Londona, koji je osim stripova za britansko i americko tržište radio i na filmskoj animaciji, te muzickim spotovima. Autor je kultnih stripova Tenk Girl, Sudija Dred, itd.
* Mike Collins – Svjetska crtacka mega zvijezda koji je radio na svim glavnim junacima izdavackih kuca kao sto su Marvel, DC i 2000AD. Bio je crtac Supermena, Betmena, Hulka, Spajdermena, Transformersa, Xmena, Sudije Dreda, te crtac knjige snimanja i obje graficke novele za najdugovjecniju britansku TV Seriju “Doktor Hu”.
* Giljermo Ortego – po mnogima najtalentovaniji strip tušer na americkoj sceni. Može se pohvaliti radom na najvecim svjetskim naslovima kao što su Supermen, Betmen, cuvari Galaksije, Zelena Strijela, Lobo…
*Moreno Buratini, Italija – Vec 25 godina direktor stripa „Zagor“ i pisac najveceg broja epizoda u istoriji ovog junaka.
*Esad Ribic, Hrvatska – Jedan od najvecih, najpopularnijih i najplacenijih crtaca izdavacke kuce „Marvel“ iz SAD. Autor Srebrnog Letaca, Submarinera, Tora, itd.
* Fabio Celoni, Italija – Legenda evropske Dizni produkcije, i crtac Dilana Doga, Breda Berona, Dampira, itd.
* Paolo Motura, Italija – Jedan od najpopularnijih autora Diznija u Evropi svih vremena.
plakat
Zahvaljujuci istrajnosti i podrsci mnogih, HSF zasluzeno osvaja status „Top-3“ festivala stripa u regionu, te cemo se i ove godine sa zadovoljstvom pridruziti veseloj ekipi od 07.-12.09.2018.
inartposterscreenshot-850x468

TREĆI FESTIVAL ULIČNIH PERFORMERA „INART“ OD 25. DO 27. JULA, TIVAT

Treći Festival uličnih performera InArt održaće se od 25 do. 27. jula u Tivtu. Ta tri dana tivatske ulice i trgovi transformisaće se u pozornice za umjetnike iz sedam zemalja, a svoje mjesto među njima imaće i umjetnici iz Crne Gore.

Festival je zadržao internacionalni karakter tako da će se na njemu predstaviti umjetnici i performeri iz Italije, Austrije, Makedonije, Argentine, Meksika kao i Turske.
Ove godine svoja umijeća predstaviće umjetnici iz Turske sa dvije tradicionalne turske umjetnosti, a to su izrada dekorativnih predmeta od keramike i izrada dekorativnih predmeta od perlica stakla.
Od ostalih umjetnika i performera izdvajamo:
Duo Masawa – italijansko-argetntinski duo
Cirque Tango – Argentina
El Diabolero – Austrija
Piero Ricciardi – Italija
Teatrosk trupa – Makedonija
A za najmlađe je pripremljen poseban program „Dječije igrarije i maštarije“porodice Dragojević“, učenici muzičke škole „Andre Navara“ i balon predstave italijanskog performera Andree Fedija.
Brojne su lokacije na kojima će se odigravati festival performera, kroz centar grada i platoima Porto Montenegra.

Dobro došli!

https://youtu.be/PS30aCpLK3s

 

DSC09076

Vinarija Savina tura

Na ulazu u Boku Kotorsku kraj Manastira Savina suncem obasjani vinogradi i danas kao nekad davno u 18. vijeku daruju groždje. Pažljivo odabrani plodovi na imanju u porodičnoj vinariji Obradović, odnjegovano je vino u buradima od francuskog hrasta.
DSC08975
DSC08976DSC08979
Katastarska karta iz davne 1758. prikazuje parcele oko Manastira Savina u Meljinama, označene kao terra vignata, odnosno lokalno vinarsko nasleđe.
Priča o vinariji Savina je zaista priča o imovini, manastiru i porodici Obradović.
Kuća, farma i vinarija su smještene na padini Savine, iznad manastira Savina u mjestu Meljine kraj Herceg Novog. Vinarija je okružena bujnom mediteranskom vegetacijom i smještena je u idiličnom primorskom i šumovitom kraju. Manastir Savina najverovatnije potiče iz 1030. godine, mada je najstariji zapis u kome se manastir spominje i iz 1648. godine.
DSC08965DSC08973DSC08966
Što se tiče našeg poslovanja u proizvodnji vina počelo je prije 17 godina kao posljedica velike i iskrene ljubavi prema vinu. Nakon godina obilaženja najboljih vinarija u Francuskoj, Italiji i regionu odlučili su da zasade vinovu lozu na imanju. Danas na imanju ima dva hektara međunarodnih vinskih sorti (Shiraz, Merlot, Cabernet Sauvignon, Grenache, Chardonnay) i jednu domaću bijelu vrstu Žižak sličnu dubrovačkoj Malvaziji. Vinogradi su smješteni na najljepšem dijelu imovine sa spektakularnim pogledom na obalu.
DSC08999DSC08985
DSC08994
Vina Savina su se pojavila na tržištu 2014. godine. Do tog vremena proizvodili su vino u manjim kolicinama, iz razloga jer su u njemu uživali. Ni danas nisu opterećeni prevelikim očekivanjima: cilj im je da ostanu mali proizvođači i proizvode vina za Boku Kotorsku, obalu i malu količinu za svoje prijatelje, ukupno ne više od 20,000 boca.
Vina Savina karakteriše blag i svjež ljetnji stil. Ovo važi za  Chardonnay i Rose, ali i za njihova crvena vina. Plan je da naprave jedno ozbiljno desertno vino od domaće vrste Žižak.
DSC09018 DSC09054DSC09033

DSC09070
DSC09037Za rezervaciju “Vinarija Savina” ture molimo da nas kontaktirate na info@montenegro.com .

Hvala.

morinj5

Morinj – primorsko mjesto u ocuvanoj prirodi

Ako prvi put dolazite u Crnu Goru iz pravca Dubrovnika, i svoj put nastavite prema unutrasnjem dijelu Boke tj. po Kotorsko-risanskom zalivu, bicete iznenadjeni nepredvidivoscu jadranske magistrale gdje na pojedinim dijelovima puta zbog okolnih brda se zaokrece i do 90 stepeni. Posebno povedite racuna na ovakve okuke vozeci se magistralom u Kotoru, Ljutoj, Risnu, a narocito u Morinju. A u Morinju cemo se nakon jedne od slicnih krivina malo i zaustaviti…
morinj100morinj2
morinj19
Ovo malo mjesto zvanicno je najbolje za kampiranje u Crnoj Gori, a i u kojem se nalazi jedan od najboljih crnogorskih restorana. Mjesto je udaljeno 30 kilometara od Herceg Hovog na putu prema Kotoru i zavuceno je duboko u fjordu, gdje ga opasuju okomite strane planinskog vijenca. Ljeti, kada je Morinj citav okupan suncem, dobija nevjerovatne nijanse zelene, zute, i plave boje koje kao da se prelivaju i medjusobno utapaju. Za razliku od ljeta, zimi ovdje sunce nekad danima ne izviruje ili je sasvim stidljivo.
morinj39
morinj38
 morinj40
Mjesto Morinj je do te mjere prozeto vodom da i sastav njegovg imena kao da simbolise slanu morsku i kopnenu slatku vodu. Iz tog razloga kroz Morinj cete naici i na veliki broj starih, ali i obnovljenih malih kamenih mostova koji se nadnose nad kanalima i pritokama slatkovodnog sliva, poteklog iz podnozja planine Snijeznice. Po njima je i jedan rezort u Morinju dobio ime, “Stone bridge resort”.
morinj33
morinj5morinj31
Ipak, Morinj se smatra za najvece naselje na zapadnoj obali Kotorsko-risanskog zaliva, koje je ne samo poznato kao turisticko mjesto nego i po tome sto mnogi pomorci i pomorski kapetani poticu odavde. Prva skola na narodnom srpskom jeziku je osnovana 1803. upravo zahvaljujuci lokalnim pomorcima koji su je sagradili o svom trosku, jer su oni u proslosti ujedno bili i ratnici i mecene. Zgrada skole postoji i danas, a Narodna biblioteka je osnovana 1843. godine.
 morinj4morinj36
morinj37
Ne postoji samo jedan Morinj, vec kako mjestani naglasavaju Gornji i Donji. Proteklih godina, Donji Morinj je dobio nove plaze i plazne barove, a Gornji, nove rezorte i apartmane pa izbor je vas.
Neprikosnovene cari Morinja cete otkriti takodje ako malo zadjete s Jadranske magistrale, prvo kolima pa potom i pjeske kroz nabujalu prirodu. Pritajena ljepota Morinja ogleda se i oko porodicnog restorana Catovic, zapravo kompleksa starog mlina pretvorenog u ugostiteljsku atrakciju.
morinj7
morinj17Harizma autohtonog ambijenta i voda koja tece i izvire pri svakom koraku je na svega nekoliko desetina metara od morskog usca. Ljeti i zimi, patke i ribe koje mogu da zive u poluslatkoj-poluslanoj vodi su stalni stanovnici ovog idilicnog prostora.
Catovica mlini nisu bili jedini morinjski mlini, zabiljezeni su ostaci i drugih, ali nazalost nisu ocuvani a nisu se ni obnavljali makar ni za turisticke svrhe. Mozete primjetiti i jedan na samoj obali, na nekoliko metara od magistrale, ali u rusevnom stanju.
morinj35Pored obale, Morinj posjeduje i najomiljenije kamperske lokacije na cijelom primorju koje su izuzetno popularne medju inostranim turistima vec decenijama…

 

Kotor1

Kotorski bedemi

Imate namjeru da posjetite Crnu Goru? Sigurno ste se zapitali koje lokacije obici, gdje se nalaze posebna mjesta koja Crna Gora nudi, gdje degustirati lokalne specijalitete ili u kojem hotelu odsjesti, kao i ostale vazne informacije koje bi trebali znati prije nego sto se uputite u Crnu Goru. Uvjerit cete se da Crna Gora, kao destinacija, pruza raznovrsne dozivljaje – od muzickih i umjetnickih festivala, istorijskih i arheoloskih mjesta do jednostavnog uzivanja u carima njene obale ili kupanju u toplom moru. Da bismo vama putnicima docarali ove nase unikatne predjele, slijede tekstovi sa najboljim uputstvima za boravak u Crnoj Gori kao i zanimljivim pricama o lokacijama koje se ne propustaju…

Kotor1Kotor3kotor11

Prva na nasoj listi je prica o kotorskoj tvrdjavi i putu srednjovjekovnim stepenicama koje se izdizu visoko iznad grada. Ovo je neizostavan dio Kotora na koji i u starim srednjovjekovnim dokumentim opisan kao ‘grad-tvrdjava Kotor’. Bedemi su gradjeni kao utvrdjenja radi zastite i odbrane od napada raznih osvajaca ovih predijela sa mora kao i sa kopna. Oko Starog grada Kotora, bedemi su podignuti od IX do XIX vijeka. Svoju velicanstvenost i spektakularnu formu glavni zidovi koji okruzuju grad su dobili u XIII-XIV vijeku dok je Kotor (Cattaro) bio pod vladavinom Mletacke republike (Republika Venecija, iz sjeverne Italije takodje zvana La Serenissima).

kotor29

kotor31

Kotorska tvrdjava je srednjovjekovno utvrdjenje koje posjeduje glavne, masivne bedeme do 16 metara sirine, 20 metara u visine, a sveukupna duzina bedema je 4,5 km koji okruzuju Stari grad Kotor i penju se do vrha brda kamenim stepenistem koje vodi do bastiona zvanog Sveti Roko i crkve Gospe od Zdravlja.
Najvisa tacka Kotora je upravo na vrhu brda gdje i zavrsavaju ovi bedemi – utvrdjenja Sv. Ivan (bastione di San Giovanni  – “Ilirska tvrdjava”).
kotor37kotor35kotor45
Ako se istorijski vratimo na sami pocetak, jos u drevnim vremenima, Iliri su bili prvi koji su podigli zidove tvrdjave na brdu iznad grada te je tako nastala “Ilirska tvrdjava” (sada tvrdjava Svetog Ivana). Bastioni su izgradjeni za vrijeme Rimljana, a potom je gradjevina naknadno rekonstruisana i dogradjivana od strane ostalih osvajaca kao sto su Vizantija, Venecija, Turska, Spanija i ostali napadaci ovog priobalnog kraja. Na kotorskoj tvrdjavi su ostali vidljivi tragovi iz svih istorijskih epoha, a najveci pecat je ostavila vladavina Venecije. Spoljni izgled grada, koji je i do danas dobro ocuvan, formiran je u vrijeme venecijanske vladavine pod zastavom Svetog Marka. Temelji tvrdjave su izgradjeni u vrijeme Venecije, a utvrdjenje je potom postavila Austro-Ugarska – dualna monarhija koja je vladala ovim krajevima tokom XVIII  i XIX vijeka.
kotor47 kotor46kotor49
Sigurni smo da je pogled sa zidina tvrdjave Svetog Ivana medju najfotografisanijim lokacijama Crne Gore, gdje scena kotorskih zidina krasi mnoge razglednice i fotografije sirom svijeta. Kamene zidine tvrdjave se prirodno uklapaju sa okolnim planinama, tako da su sa mora prakticno i nevidljive. Kotorska tvrdjava sa zidinama danas predstavlja izuzetnu atrakciju i dio tvrdjave je otvoren posjetiocijma za obilazak. Ulaz kosta samo 3 Eur po osobi. Ako ste dovoljno smjeli i izdrzljivi da se popenjete na visinu od 280 metara samim stepenicama dugim 1.400 koraka, onda je ovo definitivno atrakcija za vas. Ne zaboravite, ovo su ‘skalini’ (po mjestanskom naziv za stepenik) koji su nadzivjeli mnoge vladare kroz vijekove.
kotor50kotor51kotor54
Obavezna je udobna obuca, a sa sobom ponesite vodu za pice i ne izostavite foto-aparat, jer dok se budete penjali ovim srednjovjekovnim stepenicama prikazat ce vam se najbolji pogledi ne samo na Stari grad, nego i predivan prizor bokokotorskog zaliva. A svaki od nivoa, kada se budete penjali uz zidine, je dozivljaj za sebe. Na putu do vrha naici cete na kapelu Spasenja Bogorodice, koju su mjestani izgradili prije 500 godina (1572. godine) kao znak zahvalnosti za spas od kuge.
 kotor56  kotor9
kotor61
Zelimo vam odlican provod!

Zasigurno pet najboljih galerija u Crnoj Gori

Pri samim dolaskom u Crnoj Gori otkrit cete da se neizmjeran broj atrakcija takmici za vasu paznju na svakom koraku. Bilo da je posmatranje svitanja sa mauzoleja na Lovcenu, ili uzivanje u zalazaku sunca niz panorame bokokotorskog zaliva propracen vecerom u jednom od brojnih restorana u okolini – samo su neki od mnogih primamljivih ponuda ovog idilicnog kraja Evrope.
Ako ste na ogranicenom budzetu a planirate dan u Crnoj Gori, uzmite u obzir posjetu galerijama kojih je u izobilju, bilo da se nalazite u centralnom ili primorskom dijelu drzave. Ulaz u galreijama se ne naplacuje, a samo iskustvo je neprocjinjivo. Dan proveden okruzeni umijetnosti je zasigurno dan pun inspiracije, bilo da sebe smartate umjetnickim kriticarem ili samo trazite novo kulturno iskustvo. A i samo jednostavna setnja kroz ‘skoro-svete’ hodnike i prostorije popunjene umjetnickim djelima i dizajnom je uvijek duhovno ispunjavajuce  provedeno vrijeme. Analizirajte neuporedivu permanentnu kolekciju u galeriji DADO u Cetinju, naucite o burnoj proslosti kroz dijela crnogorskih umjentika u modernoj galeriji Budva, ili dozivite umjetnost kroz dvije manifestacije od znacaja Zimski likovni salon i Hercegnovsku likovnu scenu u galeriji Josip Bepo Benkovic u Herceg Novom. Nastavite sa citanjem clanka kako biste upoznali najbolje galerije u Crnoj Gori i njihove najuzbudljivije izlozbe u postavci.
 29214226_2003419006592239_6681444384793448857_nPreuzeto sa sajta “Centar savremene umjetnosti”

Galerija Centar – centar savremene umjetnosti Podgorica

Stalna postavka:  Zbirka tradicionalnih i savremenih umjetnickih ostvarenja, raznovrsna po karakteristikama, stilu i tehnici. Ukupno 537 eksponata, na relevantan  nacin predstavljaju aktuelnost crnogorske, jugoslovenske i dijelom evropske umjetnosti. Najstariji muzejski predmeti koji pripradaju zbirci galerije “Centar” su Anticki krcag iz Prvog arhajskog perioda (725-600 g.p.n.e; oslikana keramika) i srednjevjekovna posuda iz XIV vijeka (od glazirane keramike) i poticu sa Kipra. U galeriji su predstavljena savremena umjetnicka djela evropskih umjetnika sa Malte, Engleske, Italije, Spanije i Turske.
Aktuelno: Izlozba Jovane Vujanovic “RE-PLAY”
Lokacija: Njegoševa 2 ,
81000 Podgorica
Radno vrijeme :
Ponedeljak – Petak 9 h – 21 h
Subota 10 h – 14 h
galerija-31Preuzeto sa sajta galerija “Josip Bepo Benkovic”

Galerija Josip Bepo Benkovic – Herceg Novi

Stalna postavka: Osnovana pod okriljem Saveza boraca narodnooslobodilackog rata 15. decembra 1966. Galerija je dobila ime po Josipu Bepu Benkovicu slikaru i antifasisti. Iste godine, kada je i osnovana, galerija organizuje prvi “Hercegnovski zimski likovni salon” februara 1968 godine koji je ujedno i najstarija kultna umjetnicka manifestacija u ovom dijelu Evrope. U svom fondusu ima veliki broj umjetnina: slika, skulptura i gravura.
Aktuelno: Izlozba Tamare Zderic
Lokacija: Marka Vojnovića br. 4,
85340 Herceg Novi
Crna Gora
012Preuzeto sa sajta galerija “Pizana”

Galerija Pizana – Tivat

Stalna postavka: Oragnizuje umjetnicke projekte i manifestacije, mjesto saradnje lokalnih, regionalnih i internacionalnih kreativaca, umjetnickih i drugih gurpa, mreza, institucija kulture, institucija u najširem smislu i svih drugih segmenata društva. Djela renomiranih umjetnika razlicitih generacija sa prostora Balkana pronasla su mjesto u ovom reprezentativnom galerijskom prostoru.
Lokacija: Rezidencijalni kompleks Ksenija,
85320 Tivat
Crna Gora
igor-josifov-installation-view-01Preuzeto sa sajta galerija “Atelje DADO”

Galerija atelje DADO – Cetinje

Stalna postavka: Postoji kao dio Umjetnicke galerije Narodnog Muzeja Crne Gore. Tokom perioda izlagacke sezone, od aprila do decembra, u galeriji se realizuju tri stalna segmenta. Cilj galerije je promovisanje projekata afirmisanih autora iz zemlje i inostranstva, promociom “mladih snaga” crnogorske scene i tematskih izložbi koncipiranih od eksponata iz fonda Narodnog muzeja.
Lokacija: Dvorski Trg 1, Cetinje
Crna Gora
919478_545888515499414_1689890758_oPreuzeto sa sajta Moderne galerije “Budva

Moderna galerija Budva

Stalna postavka: Izlozbom “Savremeni ekspresionisti”, moderna galerija Budva je otvorena 1972. godine. U svom fundusu ima 218 crteža, akvarela, gravira i skulptura, a najpoznatija je kolekcija Savremeni ekspresionisti. U izuzetno  bogatoj kolekciji nalaze se i djela: Petra Lubarde, Mila Milunovica, Rista Stijovica, Milana Konjovica, Nikole Graovca, Anastasa i Špira Bocarica, Gojka Berkuljana, Milorada-Bate Mihailovica, Ljubinke Jovanovic-Mihailovic, Branka-Fila Filipovica, Marina Tartalje, Jovana Ivanovica, Eda Murtica, Stevana Luketica, Josipa Generalica, Salaha Tahera, Jasea Tabucija i Bengta Lindstroma.
Lokacija: Cara Dusana 19,
Stari Grad Budva
Provedite dan uzivajuci u izlozbi dijela jedne od ovih nevjerovatnih galerija. Svaka kolekcija i izlozba pojedinacno nudi unikatnu perspektivu proslosti, sadasnjosti i buducnosti.

 

Branko-Mrdak-Dijalog-ulje-na-platnu

Hercegnovske zime u znaku umjetnosti

 Poznato je da su Herceg-Novi, sedamdesetih godina proslog vijeka, zvali gradom slikara i knjizevnika, a te epitete grad opravdava i danas. U njemu je od 1948. do 1966. postojala jedna od najpoznatijih i najuspjesnijih umjetnickih skola na prostoru bivse Jugoslavije. Njen osnivac, Petar Lubarda, je bio medjunarodno priznat i poznat slikar koji je dio zivota proveo upravo u Herceg-Novom. Profesori, a kasnije i djaci, te umjetnicke skole su postali najpoznatija i najuspjesnija slikarska i vajarska imena bivse Jugoslavije i danasnje Crne Gore. Stoga, nije cudno da Herceg Novi, koji je bio inspiracija najvecim stvaraocima, ima poluvjekovnu tradiciju odrzavanja “Zimskog likovnog salona,” ali i mnogobrojnih izlozbi koje su se posebno istakle i koje su od posebnog znacaja. Izlozbe se po tradiciji odrzavaju tokom zimskog perioda i daju novu dimenziju turistickoj ponudi grada.
Luka-Berberović-Gondolijerulje-na-platnu“Hercegnovska likovna scena” od 1996. godine predstavlja autore koji stvaraju ili su slikarskim opusom vezani za Herceg Novi.  Ono sto svakako cini evidentnu posebnost ove grupacije, odnosno “Hercegnovske likovne scene” , prema rijecima istoricara umjetnosti Bogdana V. Musovica, jeste ta prozetost ovim podnebljem, sa svim svojim izobiljem vizuelnih senzacija , boje i oblika, gdje covjek, umjetnik ima obavezu da snosi i punu odgovornost za njegovu umjetnicku transformaciju i viseslojna tumacenja.
Đorđije-Bato-Pravilović-Ribar-ulje-na-platnu
Kako je 1997. “Hercegnovska likovna scena” okarakterisana kao logicna posljedica jednog novog likovnog (i ne samo likovnog) stanja, bitno izmjestenog iz uobicajenosti, motivske predodredjenosti, naglasene obojenosti i opste slikovitosti hercegnovskog podneblja, te stoga ona i danas opstaje zahvaljujuci istim principima.  Podjednako i danas, akcent je na sasvim licnom stvaralackom odnosu umjetnika koji zive i rade u Herceg Novom.  Poseban znacaj sceni daju mladi umjetnici, sa svojim oslobodjenim uzletima, sa prodorima u prostor novog likovnog iskustva, novog razumjevanja, potrebe i umjetnicke poruke, a sve to u tjeskobi i nadmoci neukusa i u vremenu umjetnosti nenaklonjenom.
HLS
 Ove godine “Hercegnovska likovna scena” pocinje 14. decembra u 19:00h u galeriji Josip – Bepo Benkovic Ul. Marka Vojnovica br.4, Stari Grad Herceg-Novi, i na nju se  u februaru nadovezuje “Hercegnovski zimski salon” koja kao, mozemo slobodno reci, najstarija i najznacajnija likovna manifestacija u Crnoj Gori privlaci veliki broj posjetilaca.
Vojislav-Vojo-Stanić-Naučni-skupulje-na-platnu-1
 Poceci kultnog “Hercegnovskog zimskog salona” vezuju se za lokalni kulturoloski ambijent, ali on, ocekivano, prerasta hercegnovski, pa i crnogorski kontekst i okuplja umjetnike i selektore iz regiona, odnosno, bivsih jugoslovenskih republika. Upravo cinjenica da se tragom poluvjekovnog egzistiranja “Hercegnovskog zimskog likovnog salona”, u kontinuitetu moze pratiti/ citati presjek likovnog zivota ovdasnjih prostora, dovoljan je razlog za respekt i podsticaj njegovom snazenju i unapredjenju, objasnjava dr Anastazija Miranovic – istoricarka umjetnosti i likovna kriticarka.
Prijić-Aleksandar-Aco-Crmnicaulje-na-lesonitu
 “Hercegnovski zimski likovni salon uvijek su realizovali, podrzavali i otvarali najistaknutiji umjetnici, strucnjaci, intelektualci svoga vremena, ovdasnjeg i bivseg jugoslovenskog prostora, pocev od prvog Salona, davne 1968. godine kojeg je otvorio tadasnji presjedink Udruzenja likovnih umjetnika SR Crne Gore, umjetnik Aleksandar Aco Prijic, kroz plejadu istaknutih koji su uslijedili – umjetnici koji su izlagali na Salonu, istoricari umjetnosti – selektori/clanovi zirija, knjizevnici (Mihailo Lalic, Blaze Koneski, Zuko Dzmuhur,…) i drustveni radnici”…
1siroki-ugao-dec-2[1]

Lago di Monte Rizort

 

2-hotel-poslednje-naprijedA6F9E667-991F-5111-B1B5-900085580E6C[1]
Lago di Monte je skriveni dragulj smjesten na samoj obali malog planinskog jezera s pogledom na dramaticne vrhove Durmitora i okruzen mirisnom borovom sumom. Ovaj eko-rizort sa 4* cine luksuzne eko vile, hotel sa spa centrom i propratnim sadrzajima za sport i rekreaciju. Smjesten je kod Nacionalnog parka Durmitor, koji je ujedno na UNESCO listi prirodne i kulturne bastine.
Vizija je bila da se kreira savremeni eko-rizort, razvijen po principima odrzivosti i zastite zivotne sredine koji je u isto vrijeme luksuzna destinacija sa velicanstvenim pogledom na najvise vrhove Durmitora i borovu sumu. Tokom cijele godine, gosti ce moci da uzivaju u nizu aktivnosti i programa koji promovisu zdrav nacin zivota, bez obzira na godisnje doba i vremenske uslove.
4-hotel-nazad-1A0F51265-4FF2-C4BD-426F-76780DD0FAEF[1]

Lago di Monte je savrseno mjesto za meditaciju, okruzeno sirovom netaknutom prirodom, mjesto koje nudi apsolutnu tisinu i neprekidne panoramske poglede na visoke, snijegom pokrivene planinske vrhove, travnata polja i smaragdno zelene sume. Potencijali lokacije, sami po sebi, predstavljaju vazan katalizator drustvenog i ekonomskog razvoja citavog podrucja. Osim kreiranja odrzive, luksuzne destinacije, projekat Lago di Monte zeli da doprinese zajednici prije svega koristeci lokalne resurse. Koncept odrzivosti projekta podrazumijeva zdrav nacin zivota i upotrebu i konzumaciju lokalnih organskih proizvoda. Cjelokupan program je pazljivo planiran u skladu sa prirodnim karakteristikama i potencijalima lokacije.

5-hotel-2-ulaz7894B079-D8F9-D4E1-99FD-D9A8E430A5D0[1]Nove strukture i njihova oblikovanost su adekvatno implementirani u postojeci teren. Sadrzaji su pozicionirani u skladu sa prirodnim i geografskim karakteristikama mjesta, tako da prostorni dozivljaj u mnogome zavisi od usmjerenih vizura i otvorenih prostora. Rizort obuhvata smjestajne kapacitete – hotel i vile,spa i kongres centar, kao i dodatne sportske sadrzaje, restoran, konjicki klub, sportski tereni. Lago di Monte je savrseno mjesto za romanticni bijeg ili porodicni odmor, avanturisticko ili poslovno putovanje ili vjencanje.

3-hotel-nazad-2A407D006-261B-861C-D960-796706DEA22F[1]Mikoro lokacija koja je odabrana kao savrsena destinacija Lago di Monte smjestena je na obali malog planinskog – Poscenskog jezera na 1.478 m nadmorske visine. Najvecu dubinu – 3.6m jezero doseze tokom proljecnih mjeseci kada se snijeg topi. Jezero karakterisu relativno niske temperature. Tokom ljetnjih mjeseci jezero dostize temperaturu do 20stepeni. Tokom zimskih mjeseci povrsina jezera mrzne, a ledeni pokrivac se zadrzava preko 60 dana, sto ovu lokaciju cini idilicnom zimskom destinacijom. Jedna od glavnih karakteristika jezera je izrazito visok nivo transparentnosti. U pozadini naseg rizorta se nalazi smaragdno zelena, aromaticna borova suma koja stvara jedinstveni culni dozivljaj.

1siroki-ugao-dec-2[1]

www.lukaboskovic.com
Lago di Monte zahvata povrsinu od oko 6 hektara sa jezerom, sumama i zelenim, travnatim poljima, savrsenu za cjelogodisnju relaksaciju i avanturu. Sa lokacije se pruza jedan od najboljih pogleda ka najvisem vrhu Durmitora – Bobotovom kuku, koj je prekriven snijegom tokom cijele godine. Ima dobru cijele godine. Ima dobru geografsku poziciju i zahvaljujuci orjentaciji istok-zapad, tokom cijelog dana je okupana suncem. Sve najpopularnije i najzastupljenije aktivnosti na Durmitoru su u neposrednom okruzenju – planinarenje, pjesacenje, biciklizam, skijanje kao i obilasci najznacajnih spomenika kulture. Lokacija je lako dostupna – nalazi se na samo 8km od Zabljaka i na samo 2 sata voznje od glavnog gradan – Podgorice.

6-hol-1A394EB41-EAB0-FD2F-4724-A598048C7F71[1]

Dizajn koncept – Baziran ba principima odrzivosti i zastite sredine dizajn je savremeni eko-rizort sa luksuznim vilama, spa i kongres centrom. Ovaj rizort je kreiran za one joji cijene velicanstvenost prirode, avanturisticke odmore, skijanje, snowbording ili jednostavno uzivaju u bijrgu od svakodnevnice.
Osim vila sa 105 hotelskih jedinica ukupno sacinjavaju 300 lezajeva. Spa centar, koji zadovoljava kapacitete rizorta je u potpunosti orjentisan ka sumi. Kongres centar moze ugostiti vise od 300 gostiju , dok restoran sa velikom terasom ims veci kapacitet sto ga cini savrsenim odabirom za privatne ili poslovne dogadjaje, vjencanja ili seminare. Mozete posjedovati vilu u rezortu i l=zivjeti kao gost hotela sa svim pogodnostima na raspolaganju.

11-soba-hotel-ent-158826051-4431-1E5A-84B1-47CC51AA75E8[1]

9-pogled-18B21495C-AE80-0EB3-2064-90121ED7B901[1]img-16743BF79794-D8A0-5084-2DC3-49EB60AC731B[1]Tokom procesa dizajna, imperativ je bio kreirati jedinstvenu destinaciju, nezaboravno mjesto za bijeg u prirodu. Ovakav tio rizorta ne znaci samo dobro projektovani smjestaj sa propratnim programom, vec zahtjeva i ekoloski, odrzivi pristup dizajnu koji je u dijalogu sa okruzenjem, a podrzan vrhunskom tehnologijom.

8-spa-mali-dec-136E1814C-71B5-5817-3DB0-40664813AEE9[1] 7-spa-veliki-dec-1A059100F-FB1B-EF62-151B-73747F85FDAF[1]

Rizort ostavlja veoma nizak karnonski otisak, koristeci obnovljive izvore energije, i sa visokim nivoom kontrole potrosnje vode i odlaganja otpada. Jezero, okruzenje i dragocjena suma su sami po sebi postavili ocuvanje i poboljsanje stanja sredine kao imperativ. Kreatori su bili inspirisani zemljom, ocarani kulturom i gastronomijom, duboko postujuci stanovnike Durmitora tokom istorije. Isto zele i njihovim gostima i investitorima.

vila-x2-2505-5-snijeg1BFD0A24-AF0F-BD67-A231-58F8DA7C7662[1]

vile-dan-snijeg-2AFAC9164-8C68-BD06-3F39-86783793E0AB[1]